Kibernetički kriminal uzrokuje milijarde dolara ekonomske štete. Zbog toga se forenzička znanost mora razvijati kako bi se nosila s kibernetičkim kriminalcima. Računalna forenzika Tehnike omogućuju istražiteljima prikupljanje dokaza protiv kibernetičkih kriminalaca koji će izdržati na sudu.

Tehnologija poput računala može nam život učiniti lakšim i praktičnijim. Jedan od glavnih načina na koji se računala svakodnevno koriste je pohranjivanje golemih količina podataka i informacija koje su važne za svakodnevno poslovanje tvrtki, vladinih organizacija i privatnih osoba.
Podaci pronađeni na računalima vrijedni su i nažalost ranjivi. Kibernetički kriminal, gdje nepošteni pojedinac dobiva ilegalni pristup podacima pronađenim u računalima i mrežama, u porastu je, a kibernetički kriminalci postaju sve vještiji u izbjegavanju pravnih posljedica.
Posljedice cyber kriminala
Prema izvješću McAfeeja iz 2014. godine, ekonomska šteta koju su kibernetički kriminal prouzročili globalno iznosila je oko 445 milijardi dolara. Najčešća vrsta kibernetičkog kriminala je financijska prijevara, gdje pojedinac pristupa privatnim podacima druge osobe i koristi ih kako bi se lažno predstavio financijskim institucijama.
Uzmimo za primjer prijevare s kreditnim karticama. Uz prijevaru s kreditnom karticom, haker pristupa osobnim podacima svoje žrtve i traži kreditnu karticu koristeći te podatke, kradući njihov identitet. Zatim koriste tu kreditnu karticu i zbijaju ogromne račune. Pojedinac čiji su identitet ukrali nije svjestan ničega od toga sve dok ga kartičarska kuća ne pokuša uhvatiti za "neplaćene račune" za koje nisu imali pojma da su ih nagomilali.
Za tvrtke, jedan od najstrašnijih kibernetičkih zločina je kibernetičko iznuđivanje. To se događa kada kibernetički kriminalac dobije pristup važnim podacima i zahtijeva novac kako bi spriječio curenje tih podataka. Često blokiraju tvrtkama pristup podacima dok se njihovi zahtjevi ne ispune. To ne samo da zaustavlja poslovanje, već može ozbiljno oštetiti ugled tvrtke među njezinim kupcima.
Potreba za računalnom forenzikom
Zbog porasta kibernetičkog kriminala, razvijena je nova grana istrage kako bi se pomoglo policiji da uđe u trag i pronađe dokaze o ilegalnim aktivnostima korištenjem računala. Ovo je računalna forenzika i većina njihovih tehnika uključuje neki oblik oporavka podataka, također je poznata kao digitalna forenzika.
Računalni forenzičari mogu proći kroz tvrdi disk osumnjičenog kibernetičkog kriminalca – bilo na računalu ili mobilnom uređaju – i pronaći izbrisane i skrivene datoteke koje služe kao dokaz nezakonite aktivnosti.
Velik dio onoga što računalna forenzika radi odnosi se na oporavak podataka. Programi za oporavak podataka koji se koriste u tvrtkama i osobnim računalima, kao što su DataNumen Data Recovery i DataNumen SQL Recovery, također se često koriste za provođenje zakona.

Trendovi u digitalnoj forenzici
Tehnologija se razvija, kao i kriminalci i istražitelji, a tehnike istrage moraju se razvijati s njima. Jedna evolucija je prijelaz s računalne forenzike na digitalnu forenziku. Računalna forenzika bila je općeniti izraz koji govori o oporavku podataka s računala, dok digitalna forenzika znači oporavak podataka ili dokaza s drugih uređaja kao što su vanjske metode pohrane, pa čak i mobilni uređaji.
Jedan trend koji je u porastu digitalna forenzika je forenzika oblaka. Budući da se sve više podataka pohranjuje u oblaku, postaje važno da istražitelji imaju alate koji im omogućuju pristup podacima koje bi kriminalci mogli pokušati sakriti u pohrani u oblaku.